Problemi siromaštva, građana koji žive u nevidljivom siromaštvu, problemi nedostatka socijalnih usluga prema starijim građanima i građanima u siromaštvu, preklapanje programa od strane brojnih subjekata, uloga županijskog Crvenog križa u suradnji s JLSU i gradskim društvima Crvenog križa i mogućnosti, kao i iskustva suradnje Crvenog križa i JLSU bile su neke od tema 1. zajedničkog okruglog stola JLSU i GDCK Ivanec.
1. zajedničkom okruglom stolu odazvali su se (unatoč tome što su sve JLSU na čijem području djeluje GDCK Ivanec bile pozvane na sudjelovanje u ulozi gradonačelnika/načelnika ili pročelnika za društvene djelatnosti): gradonačelnik Grada Lepoglave, g. Marijan Škvarić; načelnik općine Maruševec, g. Mario Klapša; načelnik općine Klenovnik, g. Mladen Blaško, predsjednica općinskog vijeća općine Klenovnik, gđica, Sanja Kolenko, te ispred Grada Ivanca, administrativna referentica gđa Višnja Pintarić. Nažalost, nismo uspjeli povezati sve, odnosno mogli bismo reći nismo uspjeli mobilizirati Tim osoba poveznih zajedničkim problemima s ciljem postizanja pozitivnih promjena u zajednici i dugoročno stvaranja boljih uvjeta za život u zajednici kreiranjem boljih socijalnih usluga, boljoj upotrebi postojećih resursa i jačanja sposobnosti sviju za podizanje kvalitete života najranjivijih skupina ljudi. Nadamo se da ćemo do nekog n-tog okruglog stola to uspjeti!
Na okruglom stolu ravnateljica GDCK Ivanec, Jasminka Ruhek iznijela je podatke o broju siromašnih i osoba u riziku od siromaštva koje GDCK Ivanec svojim socijalnim programom pokriva, način na koji obavljaju zaposlenici ovu djelatnost, predstavljen je računalni program vođenja evidencije socijalno-ugroženog stanovništva, te prezentirana izdvajanja, ali i potrebni oblici pomoći koji nedostaju, kao i socijalne usluge koje nedostaju za bolju i svrsishodniju pomoć stanovništvu koje živi ispod praga rizika o siromaštva (a podsjećamo, rizik od siromaštva u RH za jednočlano kućanstvo prema podacima u 2020.g. iznosio je: 2.708 kn/mj; a za četveročlano kućanstvo: 5.691 kn/mj. ). Prezentirani su podaci o iznosima prihoda stanovništva koje se nalazi u socijalnom programu GDCK Ivanec. Pitanja o kojim se raspravljalo bila su, između ostalih: Možemo li razmjenjivati podatke JLSU i GDCK; održavati zajedničke sastanke/socijalna vijeća, usklađivati imovinske cenzuse prilikom pružanja pomoći stanovništvu koje je u riziku od siromaštva; i prema osobama starije životne dobi, mogu li se brojni novčani iznosi koje JLSU planiraju u svojim proračunima za socijalne programe usmjeravati bolje, svrsishodnije, a prema dokazanim potrebama i glasu samih korisnika?! Zaključeno je da resursi nisu mnogobrojni, štoviše, ograničeni su za pojedine socijalne programe ili usluge, no, jednako tako svi prisutni složili su se da je itekako moguće uspostaviti suradnju sa GDCK Ivanec koja će rezultirati pružanjem brojnih socijalnih programa i usluga prema potrebitima (siromašnima, starijima građanima i ostalim ranjivim skupinama) s jednog mjesta, a GDCK Ivanec ujedno je organizacija koja se time bavi dugi niz godina, ima resurse i javna ovlaštenja, te uz pomoć volontera i ne obveze donošenja rješenja odnosno provođenja upravnog postupka, znatno veću brzinu u reakciji pružanja potrebne pomoći ranjivim skupinama stanovništva.
Raspravljalo se i razmatralo o mogućnosti pronalaska zemljišta za skladišni prostor, buduću socijalnu samoposlugu (za koju su se svi prisutni složili kao potrebitu, te želji da se u skorije vrijeme konkretnije i detaljnije raspravi o tome), posudionicu ortopedskih pomagala i druge programe. Razgovaralo se i o potrebi većeg i adekvatnijeg prostora za urede GDCK Ivanec.
Raspravljalo se o brojnim svako(dnevnim) temama; te je zaključeno da će se s razine sudionika okruglog stola koji predstavljaju JLSU na području djelovanja GDCK Ivanec, uputiti zajednički dopis poduzeću nadležnom za parkiranje na području grada Ivanca za oslobođenjem naplate parkiranja za greontodomaćice kada obavljaju poslove za starije stanovništvo naših lokalnih zajednica, kao i za darivatelje koji imaju 100 ili više darivanja krvi. Također, svi prisutni (koji predstavljaju JLSU) složili su se o izdvajanju određenog iznosa (prema postotku aktivnih darivatelja na određenom području) za izlet darivatelja krvi u 2022.g., što bi bio primjer dobre prakse i geste prema darivateljima krvi, po uzoru na dobru praksu općine Maruševec koja u proračunu ima stavku za darivatelje krvi, kao i primjer geste Grada Krapine za darivatelje koji u Gradu Krapini imaju: ”Šetnicu dobrovoljnih darivatelja krvi” ili pak gradu Karlovcu koji je darivateljima podigao spomenik u krugu OB Karlovac.
O ulozi županijskog društva Crvenog križa na terenu, mogućnostima suradnje Crvenog križa kao gradskog i županijskog društva sa JLSU i županijskog sa gradskim društvima svoju prezentaciju i iskustva iznio je ravnatelj DCK Krapinsko-zagorske županije, g. Davor Šimunović. Naglasio je izrazito dobru suradnju Crvenog križa i JLSU i Županije na brojnim projektima i programima za koje sve jedinice lokalne samouprave izdvajaju sredstva iznad iznosa definiranog Zakonom o Crvenom križu, odnosno iznad obveznih 0,7% poreznih prihoda.
Gradonačelnik grada Lepoglave, g. Marijan Škvarić, naglašava kako se s predočenom analizom gradonačelnicima i načelnicima otvara novi prostor. Naglašava važnost ulaganja napora kako bismo stvorili kvalitetan sustava institucija za podršku koji će biti u službi ljudi. Iskustva iz Krapine uzeti u obzir jer i prema načelima Crvenog križa, ništa nas ne treba razdvajati. Iako smo različiti, sa različitima resursima, potrebama, cilj nam mora biti zajednički.
Znanstvenice (koje su govorile na stručnom skupu 01.10. u Ivancu, povodom Međunarodnog dana starijih osoba), Izv.prof.dr.sc. Ana Opačić s Pravnog fakulteta, Studijskog centra socijalnog rada i Dragana Knezić,psih., Rehabilitacijski centar za stres i traumu, prezentirale su podatke o stopama siromaštva na području Varaždinske županije, konkretno na području djelovanja GDCK Ivanec. Iz prezentacije dr.sc. Ane Opačić zaključuje se kako ne bi bilo ni opravdano govoriti o Varaždinskoj županiji kao siromašnoj županiji, no podatak Studije Svjetske banke (DZS, 2016) jest da je siromaštvo po dohotku u Vž županiji iznosi: 17,1%, a prema potrošnoj metodi stopa rizika od siromaštva u 2011. iznosi 23,7%. (Obad, O. (ur.) (2021) Socioekonomske nejednakosti na relaciji selo- grad: izgradnja baze znanja u kontekstu provedbe mjera ruralnog razvoja. Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku).
Govoreći o stopama siromaštva i primateljima ZMN i drugih oblika novčanih pomoći preko CZSS, stopa siromaštva na razini Centra za socijalnu skrb Ivanec po potrošnoj metodi jest 30,11%, (nevidljivo siromaštvo!), a zabrinjava i podatak je je čak 2,41% udio jednokratnih naknada u stanovništvu na razini CZSS Ivanec U osobitom su riziku umirovljenici, a iznos prosječne poljoprivredne mirovine na području Općine Donja Voća je tek: 1.259,71 kn; u Lepoglavi 1.346,20 kn, a Ivancu 1.598,41 kn. (Obad, O. (ur.) (2021) Socioekonomske nejednakosti na relaciji selo- grad: izgradnja baze znanja u kontekstu provedbe mjera ruralnog razvoja. Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku).
Govoreći o socijalnim uslugama, psihologinja Knezić navodi kako je paradoks što se tamo gdje su JLSU razvijenije više ulaže u socijalne usluge, a u nerazvijenijima manje. Zaključuje da je uvijek važno raditi balans oko izdvajanja u socijalne transfere, nakade i pružati socijalne usluge koje stanovništvu koje živi ispod praga siromaštva pomažu da iz te situacije izađu. Npr. usluge socijalnog mentorstva, prekvalifikacije, obrazovanje, socijalno poduzetništvo, pomoć građanima koji imaju poteškoća na tržištu rada više od drugih osoba. Važno je ne zanemariti jedno na račun drugog, ali razmišljajući i djelujući na taj način možemo izjednačavati mogućnosti i ne postoji humaniji i civiliziraniji način osim investicija u socijalne usluge da se građanima koji žive u siromaštvu pomogne da iz njega izađu i to mora biti zajednički cilj i donositeljima i provoditeljima socijalnih politika i nama i nama koji djelujemo u civilnom sektoru.
Iz svega navedenog, zaključuje se o potrebi suradnje, zajedničke koordinacije, razmjene podataka, iskustava s terena, svih subjekata, pravnih osoba koje se bave građanima koju žive u riziku od siromaštva, starijima građanima, sviju koji svojim programima doprinose dobrobiti lokalne zajednice, a sve u cilju ne samo pružanja konkretnih novčanih oblika pomoći ili vaučera za hranu i slično, već i pružanja socijalnih usluga na način kako su pokazale potrebe na terenu i usmjeravanja programa javih potreba koje provode JLSU, pa i GDCK Ivanec, u onom smjeru koji će biti još svrhovitiji na dobrobit naših najranjivijih građana.